Bivši direktor Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (PU FBiH), Šerif Isović, govorio je o uticaju odluke koju je donijela Vlada FBiH, a koja se odnosi na minimalnu platu od 1.000 KM u 2025. godini. Ova odluka izazvala je veliki interes u javnosti – dok se radnici raduju povećanju plata, poslodavce brine povećanje doprinosa.
Premijer FBiH Nermin Nikšić (SDP) izjavio je da će sav novac koji bude uplaćen u PIO biti utrošen u te svrhe, što je izazvalo tumačenja u javnosti da kritike opozicije nisu opravdane, jer budžet FBiH neće biti „dodatno napunjen“.
Međutim, član 130. Zakona o PIO/MIO predviđa da višak sredstava od doprinosa i drugih prihoda ide u budžet FBiH, što znači da će novac koji ostane od isplate penzija biti usmjeren u budžet.
Transparentno trošenje
Isović navodi da su doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje prihod budžeta FBiH, koji je u 2024. godini iznosio gotovo 3 milijarde KM. Prema podacima Porezne uprave, u 11 meseci 2024. godine uplaćeno je 2,78 milijardi KM za PIO.
„Odluka o minimalnoj plati dovest će do povećanja javnih prihoda, uključujući i doprinose za PIO, jer doprinosi za PIO čine oko 50% ukupnih javnih prihoda na plate“, objašnjava Isović. Takođe, on naglašava da bi trošenje budžetskih sredstava trebalo biti transparentno i namensko, te da višak sredstava od doprinosa za PIO treba biti korišćen za penzije i druge zakonski određene namene.
Fiskalne reforme
Isović je komentarisao aktuelne događaje vezane za odluku o minimalnoj plati i zahtjeve poslodavaca da se oporezivi dio minimalne plate smanji na 700 ili 800 KM. On smatra da je odluka o minimalnoj plati djelimično dobra za radnike, ali da nije u potpunosti usklađena s potrebnim rasterećenjem privrede, što može dovesti do većih problema.
„Poslodavci i zaposlenici bi trebali imati više sinergije u kreiranju dobrih rješenja i biti aktivni u nadzoru trošenja javnih sredstava“, kaže Isović. On naglašava potrebu za hitnim fiskalnim reformama, kao što su smanjenje poreza, doprinosa, parafiskalnih nameta, jačanje kapaciteta Porezne uprave, smanjenje sive ekonomije i donošenje zakona koji bi regulisali pravičnu raspodjelu javnih prihoda.
Rast javnih prihoda
Isović procjenjuje da će povećanje minimalnih plata dovesti do rasta javnih prihoda, s tim da će mjesečno povećanje javnih prihoda biti oko 60 miliona KM, a godišnje više od 700 miliona KM, s tim da će oko 50% tih prihoda biti uplaćeno za PIO. Takođe, ako poslodavci povećaju plate zaposlenima koji već primaju više od 1.000 KM, javni prihodi će dodatno porasti.
On također napominje da bi povećanje plata dovelo do rasta indirektnih poreza, jer bi potrošnja porasla uslijed povećanja plata. Prema njegovim procjenama, rast prihoda od PDV-a mogao bi biti oko 110 miliona KM.
Opasnost od subvencioniranja
Isović upozorava da najave subvencioniranja radnika bez smanjenja doprinosa mogu dovesti do korupcije, neracionalnog administriranja, političkog subvencioniranja i loših ekonomskih posljedica, uključujući negativan uticaj na zaposlenost i rast cijena.
On zaključuje da bi trebalo smanjiti stope doprinosa na plaće, ukinuti doprinose na teret poslodavaca, a povećati neoporezivi lični odbitak, kako bi se postigla ravnoteža između smanjenja opterećenja na privredu i obezbjeđivanja potrebnih javnih prihoda.