Članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji (EU) do kraja ove decenije može postati žrtva ličnih, stranačkih i nacionalnih interesa drugih zemalja, što bi moglo negativno uticati na evropske integracije u ime patriotizma i evropskih vrijednosti, upozorava novinar i analitičar Željko Pantelić, komentarišući nedavne nesuglasice između crnogorskih i hrvatskih zvaničnika u vezi s blokadom zatvaranja Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika).
Predsjednik crnogorske Skupštine, Andrija Mandić, nedavno je izjavio da blokada Poglavlja 31 nije uzrokovana rezolucijom o Jasenovcu, već pitanjima poput Prevlake i broda “Jadran”. Na to je reagovao hrvatski političar u Evropskom parlamentu, Tomislav Sokol (HDZ), koji je istakao da je razlog blokade antievropska politika koju promoviše Mandić, koja navodno stvara nestabilnost. Sokol je dodao da su Prevlaka i brod “Jadran” otvorena pitanja, ali nisu ključni uzroci blokade.
Pantelić smatra da poruka iz Zagreba jasno pokazuje da Hrvatska ne želi da Crna Gora u EU uđe pod vladavinom koalicije koja uključuje partije koje promovišu pro-srpske stavove, te da to za Hrvatsku predstavlja dugoročnu političku prijetnju. On dodaje da se pokušava zloupotrijebiti evropski proces kako bi se pomoglo partijama u Crnoj Gori koje podržavaju hrvatske stavove prema Srbiji i crnogorskim Srbima.
Nesporazumi i bilateralni odnosi Nikoleta Đukanović, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica, kaže da su razlozi za blokadu Poglavlja 31 jasni, navodeći da Crna Gora nije ispunila sve uslove ovog poglavlja, posebno što se tiče dobrosusjedskih odnosa. Đukanović je istakla da je Crna Gora u posljednjim godinama pogoršala odnose sa susjedima, s posebnim naglaskom na Hrvatsku koja je članica EU.
Pitanje Prevlake, koje je jedno od ključnih spornih pitanja između Crne Gore i Hrvatske, kako se ističe, postaje sve važnije u kontekstu evropskih integracija Crne Gore. Pantelić upozorava da bi ovaj problem mogao postati centralni izazov u finalnim fazama pregovora za pristupanje EU, kada bi Podgorica mogla biti pod većim pritiscima da napravi ustupke kako bi ostvarila članstvo.
Sokol i Mandić: Zajednička svojstva i politički rivaliteti Pantelić dalje ukazuje da i Mandić i Sokol, iako politički suprotstavljeni, dijele slične nacionalističke stavove. On dodaje da Mandićeva stranka, kao manjinski partner u vladi, nije donijela nikakve mjere koje bi se mogle smatrati antievropskim, dok se veća prijetnja za stabilnost regiona vidi u velikosrpskoj, ali i u velikohrvatskoj politici.
Reakcije iz Hrvatske i Crne Gore Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Nevenka Vuksanović, smatra da Hrvatska ima pravo izraziti zabrinutost u vezi sa stabilnošću regiona i političkom orijentacijom Crne Gore, naročito nakon što su crnogorske vlasti usvojile rezoluciju o Jasenovcu. Takođe, Vuksanović smatra da će Hrvatska i dalje djelovati prema svom interesu, izražavajući zabrinutost zbog jačanja antievropskih ideja u Crnoj Gori, naročito ako se politička retorika, poput Mandićeve, ne promijeni.
Za kraj, sve ove tenzije ukazuju na to da pitanje Crne Gore u EU zavisi u velikoj mjeri od unutrašnje političke dinamike, gdje se nacionalni interesi, ali i regionalni odnosi, snažno prepliću sa evropskim ciljevima zemlje.