Turska je završila izgradnju 204 kilometra sigurnosnog zida na granici s Iranom, što predstavlja jedan od najvećih sigurnosnih infrastrukturnih projekata u toj zemlji u posljednjih nekoliko godina. Ovaj zid dio je šireg plana jačanja granične kontrole i sprečavanja ilegalnih prelazaka, krijumčarenja i drugih bezbjednosnih prijetnji.
Zid kroz planinske predjele
Zid je izgrađen u planinskom području pokrajine Van, na nadmorskoj visini od oko 2.500 metara. Riječ je o izuzetno zahtjevnom terenu, gdje su graditelji morali prevazići ekstremne vremenske uslove, strme litice i otežanu dostupnost lokacija. Prema planovima turskih vlasti, do završetka cijelog projekta treba biti izgrađeno još 91 kilometar zida, čime će se dodatno osigurati cijela dužina granice s Iranom.
Granični pojas je dodatno osiguran rovovima, tranšeima i drugim fizičkim barijerama, koje imaju za cilj da onemoguće ilegalne ulaske migranata, krijumčara i potencijalnih terorističkih grupa.
Tehnološki nadzor i sigurnosni sistemi
Osim fizičkih prepreka, Turska je duž granice postavila i napredne tehnološke nadzorne sisteme. Elektro-optičke kule i osmatračnice s liftovima omogućavaju stalni vizuelni nadzor. Instalirani su i radarski sistemi koji mogu detektovati kretanje ljudi i vozila čak i u noćnim uslovima ili tokom nepovoljnih vremenskih prilika.
Posebna pažnja posvećena je borbi protiv novih oblika ugrožavanja sigurnosti, poput korištenja bespilotnih letjelica (UAV-ova), dronova i paramotora. Duž granice su zato raspoređeni sistemi za ometanje dronova, protivavionska oružja i oklopna vozila s automatskim kupolama. Na taj način granične snage imaju mogućnost da odmah reaguju na bilo kakve sumnjive aktivnosti.
Stalna patrola i vojska na terenu
Turske snage sigurnosti, uključujući specijalizovane granične jedinice i pripadnike Turskih oružanih snaga, patroliraju ovim područjem 24 sata dnevno. Riječ je o jednom od najosjetljivijih dijelova granice između Turske i Irana, gdje su ilegalni prelazi bili česta pojava, posebno tokom migrantskih valova posljednjih godina.
Patrole se odvijaju i pješice i motorizovano, uz korištenje oklopnih vozila i helikoptera, a u zimskim mjesecima često se koriste i motorne sanke zbog visokih snježnih nanosa.
Širi kontekst sigurnosne politike
Izgradnja zida na granici s Iranom dio je šire strategije Turske da pojača kontrolu svojih granica prema državama Bliskog istoka. Slični zidovi već su izgrađeni na granici s Sirijom i Irakom, gdje je sigurnosna situacija godinama nestabilna.
Turska je posebno pogođena migrantskim krizama i često je prva tranzitna zemlja za hiljade ljudi koji pokušavaju stići do Evrope. Zbog toga vlasti smatraju da je jačanje granica neophodno kako bi se smanjio pritisak na unutrašnju sigurnost i spriječilo djelovanje organizovanih kriminalnih mreža.
Završetak 204 kilometra zida u pokrajini Van predstavlja važan korak u realizaciji turske strategije zaštite granica. Preostalih 91 kilometar planirano je za naredne faze, čime će projekt biti u potpunosti zaokružen. U kombinaciji sa tehnološkim nadzorom i stalnim prisustvom vojske, Turska šalje jasnu poruku da će po svaku cijenu štititi svoju teritoriju od ilegalnih prijetnji i učvrstiti status zemlje kao ključnog sigurnosnog faktora u regionu.