U organizaciji Ambasade Mađarske u Bosni i Hercegovini, pod vodstvom ambasadora Krisztiána Póse, večeras je u Sarajevu održan svečani prijem povodom mađarskog nacionalnog praznika – Dana revolucije iz 1956. godine. Ovaj dan obilježava početak borbe mađarskog naroda za slobodu, demokratiju i višestranačje, a u Sarajevu je proslavljen uz prisustvo brojnih uglednih zvanica iz političkog, diplomatskog i društvenog života Bosne i Hercegovine.
Među prisutnima su bile i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara te ministrica civilnih poslova BiH Dubravka Bošnjak, kao i predstavnici diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, akademske zajednice i kulturnog života. Svečanost je, kako se navodi, protekla u duhu prijateljstva, saradnje i međusobnog uvažavanja između Bosne i Hercegovine i Mađarske.
Istorijski značaj revolucije iz 1956. godine
U svom obraćanju, ambasador Krisztián Pósa podsjetio je na istorijski značaj revolucije iz 1956. godine, naglasivši da taj događaj i danas simbolizuje hrabrost, dostojanstvo i odlučnost mađarskog naroda da se izbori za slobodu i demokratske vrijednosti.
„Ovaj dan nas podsjeća na važnost slobode, nacionalnog ponosa i odgovornosti prema budućim generacijama. Borba Mađarske za nezavisnost 1956. godine bila je borba za univerzalne vrijednosti koje i danas dijelimo s našim partnerima širom Evrope“, rekao je ambasador.
On je dodao da je savremena Mađarska nastavila taj duh odlučnosti, te da danas, uprkos globalnim izazovima, postiže izvanredne rezultate u ekonomskom i društvenom razvoju.
Fokus na inovacije, energetiku i saradnju
Ambasador Pósa istakao je da se savremena Mađarska snažno zalaže za zelenu energiju, povezanost i tehnološku konkurentnost, te da te oblasti predstavljaju ključne prioritete unutar evropske agende.
„Prošle godine imali smo najveći udio solarne energije u ukupnom energetskom miksu među zemljama Evropske unije. Paralelno radimo na razvoju digitalnih koridora između Evrope i Afrike, te ulažemo u napredne industrije kao što su robotika, informacione tehnologije i automobilska proizvodnja“, rekao je Pósa.
Govoreći o mađarskom privrednom modelu, ambasador je naveo da su brojni svjetski automobilski brendovi odabrali Mađarsku za svoje evropske proizvodne centre, te da je zemlja u posljednjih nekoliko godina razvila najveći teretni aerodrom u regiji – Liszt Ferenc, koji ima ključnu ulogu u međunarodnom transportu i logistici.
„Mađarska priča može postati i vaša, uz mudrost, dijalog i političku volju“, poručio je Pósa, aludirajući na mogućnosti dublje saradnje između dvije zemlje u oblastima ekonomije, energetike i digitalizacije.
Kultura, umjetnost i mađarska tradicija
Svečani prijem završen je muzičkim programom u izvedbi umjetnika Mestera Sándora, koji je svojim nastupom evocirao duh mađarske kulturne baštine. Gosti su imali priliku uživati i u kulinarnoj prezentaciji tradicionalnih mađarskih specijaliteta, pripremljenih posebno za ovu priliku.
Tokom večeri posebna pažnja posvećena je nedavnom priznanju – dodjeli Nobelove nagrade piscu Lászlu Krasznahorkaiju, čime se broj mađarskih dobitnika Nobelove nagrade popeo na trinaest. Ovaj uspjeh, istakao je ambasador, dodatno potvrđuje snagu mađarske kulture, nauke i umjetnosti u globalnom kontekstu.
Jačanje prijateljskih odnosa
Ambasador Pósa zahvalio je prisutnima na dolasku i istakao da Mađarska i Bosna i Hercegovina dijele brojne zajedničke vrijednosti, te da je cilj obje zemlje dalje jačanje bilateralnih odnosa i saradnje na polju privrede, obrazovanja, kulture i energetike.
Svečani prijem u Sarajevu bio je prilika da se, uz obilježavanje nacionalnog praznika, potvrdi čvrsto prijateljstvo između dvije zemlje i podstakne dijalog o zajedničkim evropskim ciljevima i budućim projektima od obostranog interesa.