Sud Bosne i Hercegovine odbio je žalbu poslanika i lidera Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića na odluku Centralne izborne komisije BiH (CIK) kojom je ovjerena kandidatura Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za predstojeće prijevremene izbore u Republici Srpskoj. Ključni razlog žalbe bio je potpis Milorada Dodika, koji je, prema presudi Suda BiH, osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.
Ovom odlukom Suda BiH, kako je potvrđeno, razriješena je dilema može li Dodik i dalje formalno obavljati funkciju predsjednika SNSD-a i potpisivati akte stranke, uprkos presudi kojom mu je zabranjeno političko djelovanje.
Sud: CIK nije pogriješio
Sud BiH je zaključio da Centralna izborna komisija BiH nije prekršila zakon kada je odobrila ovjeru kandidature SNSD-a i prihvatila potpis Milorada Dodika. U obrazloženju odluke navodi se da je CIK djelovao u okviru svojih nadležnosti i da nema pravni osnov da ospori kandidaturu stranke zbog činjenice da je njen predsjednik osuđen u drugom predmetu, dok ne postoji posebna odluka kojom bi mu se zabranilo obavljanje funkcije unutar političke organizacije.
Na taj način, Sud BiH je potvrdio raniju odluku CIK-a, kojom je SNSD dobio saglasnost za učešće na prijevremenim izborima zakazanim za 23. novembar 2025. godine, a čiji je kandidat za predsjednika Republike Srpske Siniša Karan.
Vukanović: “Dodik ima privilegije koje niko nema”
Nebojša Vukanović je ranije tvrdio da je CIK donio političku, a ne pravnu odluku, jer smatra da lice kojem je zabranjeno političko djelovanje ne može potpisivati dokumente koji se tiču izbornog procesa.
“Ako mu ovjere odluku i omoguće da SNSD učestvuje na izborima, ja ću izaći pred Sud BiH i pitati koga mi trebamo izvrijeđati da i nas tako lijepo osude — da se ne smijemo baviti politikom, ali možemo odlučivati o svemu. To je za Dodika maksimalno savršena situacija — nema odgovornost, a kontroliše sve,” izjavio je Vukanović.
On je istakao da je ovakva odluka Suda BiH opasan presedan koji, prema njegovim riječima, pokazuje da postoje “dvostruki aršini” kada je riječ o primjeni zakona.
Odluka CIK-a izazvala podjele
Podsjetimo, Centralna izborna komisija BiH ranije je sa šest glasova za i jednim protiv odobrila kandidaturu SNSD-a za prijevremene izbore. Jedini član koji je glasao protiv bio je Suad Arnautović, koji je smatrao da Dodik, kao osuđeno lice s izrečenom zabranom političkog djelovanja, ne može biti predsjednik stranke niti potpisnik službenih akata.
Međutim, većina članova CIK-a ocijenila je da nema zakonskih prepreka za učešće SNSD-a na izborima i da je Dodikov potpis formalno-pravno validan jer presuda kojom mu je izrečena zabrana još nije implementirana u izbornom registru niti je prouzrokovala promjenu u registraciji stranke.
Političke reakcije i širi kontekst
Odluka Suda BiH izazvala je brojne reakcije u političkoj javnosti. Dok Dodikovi saradnici tvrde da se radi o “pravnoj potvrdi da je sve urađeno po zakonu”, opozicija u Republici Srpskoj smatra da se time nastavlja politička zaštita lidera SNSD-a.
Odluka dolazi u trenutku kada se politička scena u BiH nalazi u dubokim podjelama, a odnosi između entitetskih i državnih institucija dodatno su zategnuti. Iako presuda Suda BiH ne može biti osporena, pravni eksperti naglašavaju da će slučaj ostaviti dugoročne posljedice na tumačenje zabrane političkog djelovanja i odgovornosti funkcionera koji su pravosnažno osuđeni.