Prijave političkih stranaka i nezavisnih kandidata za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske zvanično su počele u četvrtak, 25. septembra. Iako je izborni proces otvoren, još uvijek nije poznato ko će se sve naći na glasačkom listiću, niti su objavljena imena kandidata koji će se boriti za jednu od najvažnijih funkcija u entitetu.
Prema podacima Centralne izborne komisije, pravo glasa na izborima zakazanim za 23. novembar ima oko 1.266.000 građana. To znači da će više od milion birača odlučivati o novom predsjedniku, nakon što je Sud BiH presudom oduzeo mandat Miloradu Dodiku. Ovaj potez otvorio je put novim političkim kalkulacijama i nesigurnostima u političkom vrhu Republike Srpske.
Opozicija traži jedinstvo
Stranke opozicije u RS-u najavljuju da će imati zajedničkog kandidata. Time žele objediniti svoje biračko tijelo i ponuditi alternativu vlasti koja se posljednjih godina konsolidovala oko SNSD-a. Ipak, dogovor oko imena još uvijek nije postignut, iako je među opozicionarima sve prisutniji pritisak da se postigne konsenzus kako bi se povećale šanse na izborima.
U javnosti se nagađa o nekoliko mogućih kandidata, ali za sada nijedna stranka nije zvanično izašla sa imenom. Opozicija poručuje da je njihov cilj jasno suprotstavljanje aktuelnoj politici, te da vjeruju kako je zajednički kandidat jedini način da se parira mašineriji vladajuće partije.
SNSD mijenja stav
S druge strane, vladajući SNSD je u početku najavljivao bojkot prijevremenih izbora, navodeći da se radi o politički motivisanoj odluci protiv Milorada Dodika. Međutim, tokom sjednice Narodne skupštine RS, između redova je potvrđeno da će partija ipak imati svog kandidata. Ovaj zaokret ukazuje da SNSD ne želi prepustiti prostor opoziciji i da će se boriti za očuvanje funkcije predsjednika.
Izborna komisija je potvrdila da još uvijek nije stigla nijedna zvanična prijava, ali je rok za podnošenje 29. septembar. Prijave se mogu podnijeti elektronski ili lično. Ipak, ono što je značajno jeste da su stranke i nezavisni kandidati već podnijeli zahtjeve za otvaranje korisničkih naloga u sistemu CIK-a, što jasno pokazuje interes za izbore.
Korisničke naloge poslali su dva nezavisna kandidata, Drago Đokanović i Slavko Dragičević. Takođe, zahtjeve su poslale i brojne političke stranke, među kojima Savez za novu politiku, Ekološka partija RS, SDS, Stranka život, SNSD, kao i Stranka za pravdu i red. Time je potvrđeno da postoji ozbiljna namjera različitih političkih aktera da učestvuju u izbornoj trci.
Predstojeći izbori u Republici Srpskoj donose veliku neizvjesnost. Dok opozicija nastoji objediniti snage oko zajedničkog kandidata, SNSD pokušava pronaći način da očuva dominantnu poziciju nakon što je njihov lider ostao bez mandata. Iako do isteka roka ima još nekoliko dana, politička scena u RS-u već pokazuje da će kampanja biti dinamična i neizvjesna.
Oko 1,2 miliona birača imat će priliku da 23. novembra odluči kojim putem će ići entitet, a naredni dani biće ključni za konačan oblik izborne utakmice.