Ekonomska aktivnost u BiH je usporila, a stopa rasta u trećem kvartalu je iznosila 1,9%, što je znatno ispod stope rasta od 3,8% u 2022. Ekonomski pokazatelji, poput vanjskotrgovinske razmjene i industrijske proizvodnje potvrđuju da se radi o usporavanju, navodi se u izvještaju visokog predstavnika Christiana Schmidta Vijeću sigurnosti UN-a. Izvještaj će biti predstavljen na sjednici Vijeća sigurnosti UN koja će biti održana sutra.
“U 2023., izvoz i uvoz u BiH su opali za 7,1%, odnosno 3%. Industrijska proizvodnja je opala za 8%. Inflacija je iznosila 6,5%. Direktne strane investicije u trećem kvartalu iznosile su 1,433 milijarde KM (što je za 23,9% više u odnosu na isti period 2022. godine). Socijalni pokazatelji su poboljšani, ali napredak je samo statistički.
Prosječna neto plata u decembru 2023. godine iznosila je 1.297 KM, što je povećanje od 8,9% u odnosu na decembar 2022. Prosječna penzija od 582 KM u Federaciji i 541 KM u RS povećana je za 20,7%, odnosno 13,8%. Ipak, nivoi prihoda su znatno ispod prosječne cijene potrošačke korpe koja iznosi preko 2.800 KM za četveročlanu porodicu, što ukazuje da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem,” napisao je Schmidt u svom izvještaju.
Naveo je kako je broj zaposlenih iznosio 852.813 (što predstavlja rast za 0,9%), a da je broj penzionera 727.337 i veći je za 2,3%.
“Odliv ljudi je ubrzan. Unija za održivi povratak BiH procijenila je broj onih koji su napustili BiH u periodu 2013-2023. iznosi 600.000. Prema projekcijama stanovništva i anketi o emigracionim aspiracijama mladih koju je proveo UNFPA u BiH, ukupan broj stanovnika se svake godine smanji za približno 45.000 ljudi, od čega preko 20.000 mladih, stručnih ljudi koji emigriraju u inostranstvo. Ovo predstavlja oko 4% ukupne populacije mladih,” navodi se u izvještaju.
Visoki predstavnik upozorava kako će se ovi populacijski trendovi vjerovatno zadržati u narednim godinama i rezultirati manje dinamičnom postemigracijom BiH jer će se broj mladih ljudi koji su na raspolaganju i spremni emigrirati smanjivati, dok će povećani gubici rezultirati povećanim mortalitetom uzrokovanim proporcionalno većim brojem starijih ljudi u zemlji.
“Politička nestabilnost i loš životni standard navode se kao ključni faktori koji tjeraju ljude. Što se potonjeg tiče, Eurostatovi indikatori koji mjere nivo ekonomskog blagostanja zemalja stavljaju BiH na europsko dno. Dodatni faktor koji se navodi kao razlog odlaska iz zemlje je korupcija. Indeks percepcije korupcije Transparency Internationala za 2023. svrstao je BiH na 108. mjesto od 180 zemalja,” tvrdi Schmidt.
Time je, navodi visoki predstavnik, BiH tek druga od dna po rangu percepcije korumpiranosti.
Što se tiče finansijskog sektora, Schmidt je naveo kako je on stabilan, a prema preliminarnim podacima, bankarski sektor u BiH je u 2023. ostvario rekordnu dobit od 709 miliona KM. To predstavlja povećanje od 41,2% u odnosu na 2022.
Rejting agencija Standard & Poor’s (S&P) je 2. februara potvrdila kreditni rejting BiH od “B+” sa stabilnim izgledima.
Schmidt je Izvještaj o stanju sigurnosti u BiH poslao generalnom sekretaru UN Antoniju Guterresu koji je izvještaj proslijedio predsjedavajućem Vijeća sigurnosti, a on ga je uputio šefovima stalnih misija svih zemalja članica Vijeća sigurnosti UN-a. Ovo tijelo UN zasjeda sutra s početkom u 16 sati po našem vremenu, prenosi n1info.ba.