Bosanskohercegovačka namjenska industrija suočila se sa snažnim udarom nakon što je Vlada Srbije u junu 2025. godine zabranila izvoz naoružanja i sirovina. Prva na udaru našla se kompanija Igman iz Konjica, najveći proizvođač municije širokog asortimana u Bosni i Hercegovini. Budući da Srbija više ne isporučuje barut, ključnu sirovinu, proizvodni procesi u Igmanu su značajno usporeni, a dio radnika poslan je na prinudni kolektivni odmor.
Barut, neophodan za proizvodnju municije, granata i bombi, na globalnom tržištu je postao gotovo nedostupan. Vojni analitičar Vlade Radulović iz Beograda pojasnio je da u Evropskoj uniji postoje svega tri kompanije koje proizvode barut: češka Explozia, francuski Nester i srbijanski Milan Blagojević iz Lučana. „Potražnja je ogromna, a dostupnost nikad manja. Posljednje zrno baruta traži se bilo gdje u svijetu“, kazao je Radulović.
Višedecenijska saradnja prekinuta
Kompanija Igman decenijama je nabavljala barut upravo iz fabrike Milan Blagojević u Srbiji. Ova saradnja omogućavala je stabilnu proizvodnju i sigurnost izvoza. Međutim, zabrana iz Beograda dovela je Igman u situaciju bez presedana. Direktor kompanije Adnan Prevljak potvrdio je da radnici koriste kolektivni godišnji odmor do daljnjeg: „Radnici se upućuju na korištenje preostalog dijela godišnjeg odmora za 2025. godinu, do stvaranja uslova za rad, odnosno do novih isporuka baruta.“
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić potvrdio je da se intenzivno radi na pronalaženju alternativnih izvora. „Nisu svi radnici Igmana na prinudnom odmoru. Dio njih obavlja poslove koji ne zahtijevaju barut. Ipak, rješenje će zahtijevati vrijeme jer se novi izvori teško pronalaze“, rekao je Nikšić.
Ogroman finansijski gubitak
Poslovni portali izvještavaju da je tržišna vrijednost kompanije Igman u jednom danu pala za 15 miliona KM. Ukupna vrijednost smanjena je sa 113 na 98 miliona maraka. Analitičari upozoravaju da je nedostatak diverzifikacije snabdijevanja ključni problem i da BiH nema jasno definisanu strategiju razvoja namjenske industrije.
„Nemamo državnu, pa čak ni entitetsku politiku za namjensku industriju. Ono što je preživjelo iz prethodnog sistema funkcioniše, ali menadžment očigledno nije dovoljno ozbiljno shvatio da je potražnja za naoružanjem eksplodirala zbog sukoba u svijetu“, upozorio je vojni analitičar Hamza Višća.
Geopolitički kontekst
Tržište namjenske industrije posljednjih deset godina doživjelo je ogroman rast, a Evropska unija planira izdvojiti 800 milijardi eura za naoružavanje u narednih pet godina. BiH je do sada uglavnom bila oslonjena na uvoz sirovina iz Srbije, dok je istovremeno izvozila eksploziv i municiju u Srbiju. Prema podacima VTK BiH, samo u prvih sedam mjeseci 2025. godine izvezeno je više od 14 miliona KM eksploziva i preko 28 miliona KM municije.