Građani Moldavije u nedjelju su počeli izlaziti na parlamentarne izbore koji bi, prema ocjenama analitičara, mogli odrediti ne samo odnos snaga u zakonodavnom tijelu već i budući geopolitički pravac zemlje, uključujući kandidaturu za članstvo u Evropskoj uniji.
Glasanje je otvoreno u sedam sati ujutro na 2.274 biračka mjesta, od kojih se 1.973 nalazi unutar zemlje, dok su ostala organizovana za dijasporu. Biračka mjesta zatvaraju se u 21 sat po lokalnom vremenu. Prema podacima Centralne izborne komisije Moldavije (CIK), za ove izbore odštampano je više od 3,6 miliona listića, od čega je 865.000 distribuirano u inostranstvo.
Posmatrači i izborna utakmica
CIK je potvrdio da će izbore pratiti više od 3.400 posmatrača, među kojima 912 međunarodnih. Time se želi osigurati transparentnost procesa, posebno s obzirom na političku važnost izbora.
Na izborima se glavna borba vodi između vladajuće Stranke akcije i solidarnosti (PAS) predsjednice Maje Sandu i proruskih opozicionih blokova. Sandu i njena stranka drže većinu u parlamentu od 2021. godine, a njihov program zasniva se na približavanju Moldavije Evropskoj uniji i jačanju vladavine prava.
Među izazivačima vladajuće stranke ističe se Patriotski blok predvođen bivšim predsjednikom Igorom Dodonom, kao i Alternativni blok, čiji su lideri gradonačelnik Kišinjeva Ion Čeban i bivši predsjednički kandidat Aleksandr Stojanoglo. Obje formacije okupljaju snage koje se protive ubrzanom približavanju Moldavije EU i zagovaraju bliže odnose s Rusijom.
EU perspektiva i geopolitički izazovi
Predsjednica Sandu ranije ovog mjeseca u obraćanju Evropskom parlamentu poručila je da su ovi izbori „najznačajniji od nezavisnosti zemlje 1991. godine“. Istaknula je da će njihovi rezultati presudno odrediti da li će Moldavija nastaviti putem evropskih integracija ili će se okrenuti alternativnim pravcima.
Sandu i PAS su do sada osigurali značajan napredak – Moldavija je 2022. godine, zajedno s Ukrajinom, dobila status kandidata za članstvo u EU, a u junu 2024. otvoreni su i pregovori o pristupanju. U oktobru iste godine referendum je rezultirao usvajanjem ustavne odredbe kojom je članstvo u EU postalo strateški cilj države.
Optužbe za miješanje
Izborni proces obilježile su i optužbe za rusko miješanje. Predsjednica Sandu je u julu upozorila da Moskva ulaže u različite političke mehanizme kako bi stekla utjecaj u moldavskom parlamentu. Rusija je odbacila optužbe, uzvrativši kritikama da moldavske vlasti „dijele građane“ ograničavanjem biračkih mjesta na ruskoj teritoriji, dok istovremeno povećavaju njihov broj u evropskim državama.
Moskva je dodatno optužila EU i NATO da planiraju „okupaciju Moldavije“ i zastrašivanje Pridnjestrovlja, separatističke regije pod kontrolom proruskih snaga od početka 1990-ih.