Ograničeni pristup vodi, električnoj energiji i gorivu onemogućava Palestincima olakšanje od visokih temperatura, saopćila je Agencija UN-a za palestinske izbjeglice (UNRWA).
Rastuće ljetne temperature i teška nestašica vode dodatno pogoršavaju već katastrofalne uslove u ratom pogođenom Pojasu Gaze. Prema UNRWA-i, situacija prelazi prag ljudske izdržljivosti: temperature na otvorenom prelaze 40 stepeni Celzijusa, a unutar improviziranih šatora, često prekrivenih plastičnim folijama koje zadržavaju toplotu i sprečavaju protok zraka, dostižu još više vrijednosti.
“Temperature u Gazi prelaze 40 stepeni, čineći već očajnu situaciju još gorom. Uz vrlo ograničenu dostupnost vode, dehidracija se povećava“, saopćila je agencija putem društvene platforme X.
Nestanci struje i nestašica goriva znače da stanovnici nemaju nikakav način da rashlade svoje životne prostore, niti da očuvaju hranu ili osnovne medicinske potrepštine. Uslovi su toliko zagušljivi da mnoge raseljene porodice napuštaju skloništa tokom najtoplijih sati dana, izlažući se dodatnim opasnostima od bombardovanja i sukoba na otvorenom.
UNRWA ponavlja svoj poziv na hitan prekid vatre, upozoravajući da humanitarna kriza u Gazi ima i klimatsku dimenziju koja se sada prepliće sa ratnim razaranjima.
Ovo upozorenje dolazi u trenutku kada je Gaza ušla u više od 22 mjeseca neprekidnih zračnih napada i masovnog raseljavanja. Infrastruktura je gotovo potpuno urušena, pristup čistoj vodi je minimalan, a zdravstveni sistem se nalazi na rubu kolapsa. Takvi uslovi dramatično povećavaju rizik od bolesti povezanih s vrućinom, uključujući toplotni udar, akutnu dehidraciju i crijevne infekcije.
Od početka rata u oktobru 2023. godine, izraelska vojska odbacuje međunarodne pozive na prekid vatre i nastavlja ofanzivu u Pojasu Gaze. Prema palestinskim izvorima, u tom periodu ubijeno je više od 61.700 ljudi, većinom civila.
Međunarodni krivični sud je u novembru prošle godine izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi. Istovremeno, Izrael se suočava s tužbom za genocid pred Međunarodnim sudom pravde, što dodatno povećava politički i pravni pritisak.
Situacija u Gazi, prema riječima UNRWA-e, više se ne može promatrati samo kroz prizmu rata — ona je kombinacija humanitarne katastrofe, klimatske krize i potpune blokade. Stanovnici su zarobljeni u smrtonosnom trokutu gladi, žeđi i straha, bez naznake skorog poboljšanja.