Reakcije poslodavaca i privrednih komora
Njemački poslodavci izrazili su zabrinutost zbog najave vlade kancelara Friedricha Merza da će kvota za radnike sa zapadnog Balkana biti prepolovljena sa 50.000 na 25.000 godišnje. Riječ je o radnicima koji u Njemačku dolaze po olakšanoj proceduri i na koje se domaća privreda snažno oslanja, posebno u građevinarstvu i zdravstvu, prije svega u sektoru njege starih i bolesnih osoba. Prema pisanju lista Staatsanzeiger, Industrijska i trgovinska komora Baden-Württemberga smatra da bi smanjenje kvota teško pogodilo mnoge kompanije, jer je postojeća regulativa posljednjih godina omogućila brže zapošljavanje bez suvišne birokratije. Predsjednica Komore, Zuzane Here, poručuje da poslodavci ne traže samo zadržavanje trenutnog okvira, nego njegovo širenje: Savezna industrijska i privredna komora na svojoj stranici zagovara potpuno ukidanje kvota i uvođenje sličnih mehanizama i za druge zemlje van EU, kako bi se istovremeno zadovoljile potrebe njemačke ekonomije i smanjio pritisak na pojedine države porijekla.
Brojke i uska grla u procedurama
Iako se govori o prepolovljavanju, zvanični podaci pokazuju da ni sadašnja kvota nije u potpunosti iskorištena. U 2024. godini izdato je oko 25.700 viza, ali je samo približno 16.000 radnika sa zapadnog Balkana zaista stupilo u radni odnos u Njemačkoj. Poslodavci kao glavne prepreke navode duge procedure, liste čekanja za termine u ambasadama, složene provjere dokumenata i spor proces priznavanja kvalifikacija. Nakon dolaska, radnici se često suočavaju sa nedostatkom smještaja, ograničenim jezičnim kursevima i zahtjevnim administrativnim prijavama, što odgađa ulazak na tržište rada. Po njihovom mišljenju, rješenje nije ograničiti broj ljudi, nego otkloniti uska grla: povećati kapacitete konzularnih službi, standardizirati priznavanje diploma, digitalizirati razmjenu podataka i pojačati programe integracije na samom radnom mjestu.
Stavovi iz BiH i regionalni kontekst
Iz Bosne i Hercegovine stižu poruke da je paralelno s njemačkim mjerama nužno jačati domaće uvjete. Predsjednik Privredne komore RS Goran Račić ocjenjuje da je zadatak institucija stvoriti ambijent u kojem su plate više, poslovanje predvidivo, a olakšice djelotvorne, kako bi ostanak postao realna alternativa odlasku. Predsjednik Unije poslodavaca RS Zoran Škrebić ističe da puko podizanje plata nije dovoljno: potrebni su tehnološki razvoj, modernizacija procesa i rast produktivnosti. Tek kada rad postane lakši i efikasniji, kaže on, ljudi će imati više razloga da grade karijeru kod kuće. U tom okviru, odluka Berlina ima i regionalne posljedice: eventualno smanjenje kvota moglo bi usporiti odlazak, ali i pojačati potrebu da zemlje Zapadnog Balkana ubrzaju strukovne obuke, dualno obrazovanje i ulaganja u radna mjesta s većom dodanom vrijednošću. Poslodavci u Njemačkoj, pak, upozoravaju da će, bez otklanjanja proceduralnih barijera, smanjenje kvote prije dovesti do kašnjenja projekata i rasta troškova nego do trajnog rješenja manjka radne snage.