Policijski organi, tužilaštva i sudovi Bosne i Hercegovine napravili su značajne korake u postupanju prema slučajevima rodno zasnovanog nasilja. Ipak, za efikasniji odgovor na femicid neophodno je dodatno jačanje koordinacije, posebno između pravosuđa i službi koje pružaju podršku žrtvama, ocijenila je Misija OSCE-a u BiH.
U razgovoru za Fenu iz OSCE-a naglašavaju da je dosljedno i blagovremeno postupanje u slučajevima nasilja, uz poseban fokus na žrtvi, ključno za prevenciju eskalacije. Potrebno je osigurati efikasne mjere kažnjavanja i razvijati sistem tretmana počinilaca.
- Unapređenje rezultata rada institucija zahtijeva sistemsko osposobljavanje i usavršavanje stručnjaka, međuagencijsku saradnju i mehanizme odgovornosti – poručuju iz Misije.
Pravni okvir i izazovi
U Federaciji BiH nedavno su usvojene izmjene Krivičnog zakona kojima se femicid prepoznaje kroz krivično djelo „Teško ubistvo ženske osobe“. U Krivičnom zakoniku Republike Srpske stoji da je krivično djelo iz mržnje ono počinjeno, između ostalog, i zbog rodnog identiteta.
Prema OSCE-u, oba bh. entiteta, kao i Brčko distrikt, u određenoj su mjeri uskladili propise sa standardima Istanbulske konvencije. Najavljena je ili je već u toku izrada novih akata. Međunarodne organizacije i organizacije civilnog društva pružile su podršku ovim aktivnostima kroz stručno znanje i resurse.
- Međutim, stvarna vrijednost propisa i politika bit će ostvarena tek njihovom dosljednom i efikasnom primjenom – upozorili su iz Misije OSCE-a.
Naglašavaju da zakonske promjene često zahtijevaju podršku međunarodne zajednice. Saradnja bh. institucija s međunarodnim organizacijama, uključujući OSCE, doprinosi izgradnji održivog sistema odgovora na nasilje nad ženama.
Podrška žrtvama i kapaciteti
Misija OSCE-a u BiH ističe da je spremna podržati policijske agencije, tužilaštva, sudove, socijalne službe, sigurne kuće i druge institucije kako bi se prešlo sa riječi na djela.
Smatraju da bi ciljana budžetska podrška ili ulaganje u jačanje kapaciteta mogla dovesti do održivog i efikasnog odgovora, usklađenog sa obavezama BiH iz Istanbulske konvencije i drugih međunarodnih instrumenata.
Kada je riječ o mehanizmima zaštite, ocjenjuju da sigurne kuće i druge specijalističke usluge nemaju uvijek pristup potrebnim resursima. Usluge su uglavnom dostupne žrtvama nasilja u porodici, dok bi trebale biti proširene i na žrtve drugih oblika nasilja, uključujući silovanje.
Poručuju da bi snažno opredjeljenje nadležnih, rodno osjetljivi budžeti i politike rada koje uvažavaju potrebe žrtava, promjena stavova hitnih službi pri prvom kontaktu te bolja saradnja sektora značajno poboljšali zaštitu.
Borba protiv rodno zasnovanog nasilja, naglašavaju, jedan je od najvažnijih prioriteta OSCE-a, u skladu s Akcionim planom za rodnu ravnopravnost, kao i međunarodnim dokumentima poput Istanbulske konvencije i Rezolucije UN-a o ženama, miru i sigurnosti.