Palestinska zastava podignuta je iznad gradske vijećnice u Lyonu u utorak, uprkos zabrani koju je uvela francuska vlada. Ovaj čin izazvao je brojne reakcije u Francuskoj i međunarodnoj zajednici, jer pokazuje neslaganje lokalnih vlasti sa odlukama centralne administracije. Isticanje zastave izazvalo je debatu o slobodi izražavanja, političkom simbolizmu i diplomatskim odnosima sa Palestinom i Izraelom. Lokalni zvaničnici navode da se radi o solidarnosti s palestinskim narodom i izražavanju podrške, dok središnje vlasti upozoravaju na rizike od kršenja pravila i moguće diplomatske posljedice.
Francusko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je da je 52 od 34.875 općina istaknulo zastavu, uprkos jasnim uputama prefektima da spriječe isticanje palestinskih zastava na gradskim vijećnicama i drugim javnim zgradama. Druge općine planirale su podići zastavu kasnije tokom večeri, što pokazuje trend lokalnog odupiranja centrali u vezi s ovom osjetljivom temom. Ovaj čin dolazi u trenutku kada Francuska intenzivno radi na jačanju diplomatskih odnosa s Bliskim istokom i pokušava balansirati između svojih međunarodnih obaveza i unutrašnjih političkih pritisaka.
Macron priznaje Palestinu
Jučer je francuski predsjednik Emmanuel Macron službeno objavio da njegova nacija priznaje državu Palestinu. „Izjavljujem da danas Francuska priznaje državu Palestinu“, rekao je Macron na međunarodnoj konferenciji o Palestini u New Yorku uoči početka Generalne skupštine UN-a. Konferenciju su zajednički organizirale Francuska i Saudijska Arabija, kao nastavak sličnog okupljanja u julu ove godine. Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael nisu prisustvovali sastanku, što dodatno naglašava kompleksnost međunarodnih odnosa i različite pristupe rješavanju palestinskog pitanja.
Lokalna i međunarodna javnost pozorno prati ove događaje, jer se očekuje da odluka Francuske utiče na druge evropske zemlje i globalne diplomate u pogledu priznanja Palestine. Istovremeno, različite političke stranke u Francuskoj debate o ovoj odluci koriste za jačanje svojih unutrašnjih politika i stavova prema Bliskom istoku.
Humanitarna kriza u Gazi
Vojne snage zadržale su prisustvo u nekoliko naselja grada Gaze, a u nedjelju su objavile ulazak još jedne oklopne divizije kako bi pojačale snage koje su tamo već raspoređene. Izrael je ranije ovog mjeseca pokrenuo operaciju „Gideonove kočije 2“ s ciljem potpune okupacije Gaze. Gotovo milion Palestinaca, od kojih je većina raseljena iz drugih dijelova enklave, zarobljeno je pod nemilosrdnim bombardovanjem. Od oktobra 2023. izraelska vojska je u Gazi ubila preko 65.300 Palestinaca, većinom žena i djece. Nemilosrdno bombardovanje učinilo je enklavu nenastanjivom, dovelo do ozbiljne gladi, širenja bolesti i uništavanja infrastrukture. Humanitarne organizacije upozoravaju da hitna intervencija međunarodne zajednice postaje neophodna kako bi se spriječila potpuna humanitarna katastrofa.