\U augustu je na području Bosanskog Grahova potvrđeno jedanaest slučajeva zarazne bolesti antraks, poznate i kao bedrenica, kod goveda. Vijest je izazvala zabrinutost među stočarima, ali i u široj javnosti. Ipak, iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZ FBiH) potvrđuju da u ovoj godini nije registrirano obolijevanje ljudi od antraksa.
Kako je navedeno, posljednji prijavljeni slučajevi bolesti kod ljudi u Federaciji zabilježeni su 2022. i 2023. godine, i to po jedan slučaj s područja Unsko-sanskog kantona. Time se potvrđuje da trenutno nema opasnosti za stanovništvo, ali epidemiološke službe i dalje s velikom pažnjom prate razvoj situacije.
Mjere zdravstvenih i veterinarskih službi
Zavod za javno zdravstvo FBiH u saradnji s kantonalnim zavodima kontinuirano prikuplja informacije od nadležnih službi i provodi epidemiološki nadzor. U zdravstvenom sektoru poseban naglasak stavljen je na informiranje zdravstvenih radnika o mogućnosti pojave bolesti kod ljudi, brzu dijagnostiku u slučaju sumnje na oboljenje i edukaciju stanovništva o preventivnim mjerama.
Mjere koje se odnose na životinje provode veterinarske službe i inspekcije. Vlada Hercegbosanske županije podsjetila je kako je 24. augusta, nakon prijave naglog uginuća goveda, veterinarska služba postavila sumnju na antraks i odmah izvršila uzorkovanje materijala za laboratorijsku analizu. O svemu je obaviještena i kantonalna veterinarska inspekcija.
Tri dana kasnije, 27. augusta, Veterinarski fakultet Sarajevo – Veterinarski institut potvrdio je nalaz: riječ je o zaraznoj bolesti bedrenici. Nakon toga slijedilo je epizootiološko istraživanje s ciljem utvrđivanja granica bedreničnog distrikta. Na tom području predviđeno je provođenje zakonom propisanih mjera, uključujući imunizaciju svih prijemljivih životinja.
Antraks kod ljudi i životinja
Stručnjaci objašnjavaju da se životinje zaraze antraksom unošenjem hrane kontaminirane sporama ili udisanjem spora. Prijenos bolesti s jedne životinje na drugu nije dokazan, zbog čega se bolest ne širi brzo. Preventivne mjere, posebno vakcinacija, ostaju najučinkovitiji način zaštite stoke.
Kod ljudi se, iako rijetko, bolest može pojaviti u tri oblika: kožnom, koji je najčešći, zatim plućnom (inhalacijskom) i crijevnom (intestinalnom). U svim oblicima postoje učinkovite terapije, a rana dijagnoza igra ključnu ulogu u uspješnom liječenju.
Zdravstvene vlasti naglašavaju važnost saradnje epidemioloških, veterinarskih i inspekcijskih službi. Pravovremeno prepoznavanje slučajeva kod životinja, izolacija žarišta i vakcinacija glavni su mehanizmi sprečavanja širenja bolesti. Na taj način osigurava se zaštita i životinja i ljudi, uz smanjenje rizika od mogućih epidemija.