Cijene goriva na benzinskim pumpama u Bosni i Hercegovini ponovo bilježe rast, dok stručnjaci upozoravaju da dio poskupljenja ne mora nužno biti posljedica trenutnih cijena na svjetskom tržištu.
Cijena nafte na međunarodnom tržištu dostigla je oko 104 dolara po barelu, što se već odrazilo na maloprodajne cijene u BiH. Litar dizela na pojedinim pumpama skuplji je za oko deset feninga, a prosječna cijena sada iznosi približno 3,60 KM.
Predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata pri Privrednoj komori FBiH Milenko Bošković navodi da su ranije kupljene zalihe određeno vrijeme ublažavale utjecaj rasta cijena na svjetskom tržištu. Prema njegovim riječima, taj efekat je sada uglavnom nestao, zbog čega se može očekivati nastavak rasta cijena.
Ekonomista Igor Gavran, međutim, smatra da se povećanje cijena ne može automatski opravdavati kretanjem cijene nafte. Ističe da je teško očekivati da su u tako kratkom periodu potrošene baš sve zalihe koje su nabavljene po nižim cijenama.
Prema njegovom mišljenju, inspekcijske kontrole mogu biti jedan od načina da se provjeri način formiranja cijena, posebno u situacijama kada se one povećavaju gotovo istovremeno na velikom broju benzinskih pumpi.
Dodatni problem predstavlja činjenica da BiH nema značajne strateške rezerve goriva. Stručnjak za energetiku Amer Jerlagić upozorava da se domaće zalihe praktično svode na gorivo koje se trenutno nalazi u transportu prema benzinskim pumpama.
Ukoliko se nestabilnost na Bliskom istoku nastavi, stručnjaci očekuju da bi se posljedice mogle preliti i na druge proizvode i usluge, jer skuplje gorivo povećava troškove transporta i poslovanja.
Istovremeno, sve se više govori o mogućnosti državne intervencije kroz izmjene akciza i drugih elemenata koji ulaze u konačnu cijenu goriva.