Politička odgovornost i povjerenje građana: Šta slučaj Dodik znači za budućnost pravne države u BiH
Žalba advokata Gorana Bubića na odluku Centralne izborne komisije BiH da oduzme mandat Miloradu Dodiku još jednom nas suočava s pitanjem koliko naše institucije mogu dosljedno provoditi zakon, bez obzira na političku težinu pojedinaca. Proces će, prema najavama, trajati sedmicama, a u međuvremenu građani posmatraju kako se vrh vlasti u jednom entitetu bori da zadrži poziciju uprkos pravosnažnoj osudi.
Iz perspektive ESG principa, ovo pitanje nije samo pravno, već duboko društveno. Povjerenje građana u institucije – ključni element društvene održivosti – gradi se ili ruši upravo na ovakvim slučajevima. Kada pravomoćno osuđeni lider nastavlja obavljati javnu funkciju dok iscrpljuje sve pravne i političke manevre, šalje se poruka da je politički opstanak važniji od institucionalnog integriteta.
Pored društvene dimenzije, tu je i pitanje governance – vladavine i transparentnosti. Odluke CIK-a, Apelacionog vijeća i potencijalno Ustavnog suda BiH trebale bi biti jasan dokaz da niko nije iznad zakona. Svako odstupanje od tog principa direktno podriva temelje demokratskog poretka.
Ovaj slučaj nudi i priliku – ako institucije pokažu odlučnost i dosljednost, mogu ojačati povjerenje javnosti i poslati poruku mladima da politika nije zatvoreni krug privilegovanih, već prostor u kojem pravila vrijede za sve. To bi bio pozitivan primjer koji BiH treba u vremenu kada su povjerenje i društvena kohezija ozbiljno poljuljani.
Ako se, međutim, pravna pravila budu prilagođavala političkim potrebama, BiH rizikuje ne samo dodatnu polarizaciju, nego i trajno slabljenje pravne države – a to je scenario u kojem gube svi, bez obzira na političku pripadnost.