Ukrajinski predsjednik, Volodymyr Zelenskyy će iznijeti svoj slučaj pred čelnicima EU i ministrima odbrane NATO-a dan nakon što je poslanicima u Kijevu predstavio svoj plan kojim će doprinijeti miru.
Samit EU počinje sa Zelenskyy-im u Briselu
Samit čelnika Evropske unije počeo je u četvrtak u Briselu. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je novinarima izvan mjesta događaja da će se zalagati za dodatnu pomoć i dozvolu za korištenje zapadnog oružja dublje na ruskoj teritoriji.
To su ujedno bile ključne komponente kijevskog “pobjedničkog plana” koji bi trebao predstaviti bloku.
Dolazeći zajedno sa Zelenskyy-im, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel rekao je novinarima da EU mora ubrzati svoju finansijsku i vojnu podršku Ukrajini, jer i Kijev i Zapad žele izbjeći zamrznuti sukob.
„EU je na strani Ukrajine“, rekao je on i dodao da je „budućnost Ukrajine unutar EU.“
Tokom uvodnih riječi u Evropskom vijeću, Michel je rekao da je Ukrajina postigla napredak u reformama. One su potrebne da bi se krenulo ka tome da “postane dio evropske porodice”.
U uvodnoj riječi, Zelenskyy je rekao da je samit prilika da se razgovara o “strategiji prisiljavanja Rusije na pravu diplomatiju.”
Dodao je da je evropska podrška Ukrajini spasila živote dok je “dokazala da rat u Evropi neće koristiti agresoru.”
Šef NATO-a ‘apsolutno siguran’ da će im se Ukrajina pridružiti
Zvaničnici NATO-a koji su se okupili u Briselu tvrde da “čekaju” na dalji razvoj događaja. Kazali su prije nego što su komentirali želju Kijeva da ubrza proces podnošenja zahtjeva za članstvo.
“Ne mogu danas tačno da skiciram koji će put biti, ali sam apsolutno uvjeren da će nam se u budućnosti Ukrajina pridružiti”, rekao je generalni sekretar NATO-a Mark Rutte kada je bio pod pritiskom o ovoj temi.
Rutte je rekao da je njegova poruka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je alijansa “u tome, ako je potrebno, na duge staze”.
“Očigledno želimo da budemo na mjestu gdje Zelenskyy i Ukrajina, sa pozicije snage, mogu da započnu pregovore sa Rusijom“, rekao je Rutte novinarima u Briselu. On je dodao da do tada Ukrajina može računati na podršku NATO-a.
Američka ambasadorica pri NATO-u, Julianne Smith, slično je rekla “mi trenutno nismo na mjestu gdje alijansa govori o kratkoročnom pozivu.” “Nekako smo u stanju čekanja”, rekao je jedan diplomata NATO-a francuskoj novinskoj agenciji AFP.
Nakon godina napretka o tome da li da se pridruži alijansi, predsjednik je zvanično ponovo proglasio zahtjev svoje zemlje za članstvo 2022. godine. Uprkos tome što je NATO proglasio snažnu želju da se Ukrajina pridruži njihovim redovima, učinjeno je nekoliko konkretnih koraka.
Razgovor Zelenskog i Bidena
Zelenskyy i Biden razgovaraju uoči odgođene posjete američkog predsjednika Njemačkoj. Ukrajinski i američki predsjednik razgovarali su telefonom u četvrtak. Ukrajinski predsjednik Zelenskyy je rekao da je razgovarao s američkim predsjednikom Joeom Bidenom o tekućoj vojnoj podršci Washingtona Ukrajini.
“Razgovarali smo o dalekometnom oružju, o Ramsteinovom sastanku za nekoliko sedmica. Razgovarali smo i o tome kako će naši timovi raditi na tačkama pobjedničkog plana.” Kazao je on u videu objavljenom na svom Telegram kanalu.
Predsjednik Biden će u petak boraviti u Njemačkoj. Razgovarat će sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom, britanskim premijerom Keirom Starmerom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom.
Bidenova posjeta bila je zakazana za prošlu sedmicu, ali je odgođena zbog uragana Milton na Floridi. Biće to jedno od posljednjih predsjednikovih putovanja u inostranstvo kao lidera. Razlog je njegovo nekandidiranje za reizbor 5. novembra.
Šta podrazumijeva kijevski “plan pobjede”?
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy iznio je u srijedu u ukrajinskom parlamentu elemente svog “plana pobjede”.
Prvi dio plana Zelenskog uključuje zvaničnu pozivnicu za ulazak u NATO. Rekao je da će izgledi za članstvo Ukrajine u odbrambenom savezu navesti ruskog predsjednika Vladimira Putina da dovede u pitanje “geopolitičke proračune”.
Sljedeća ključna stavka bila je približavanje “rata za Kremlj”. To bi podrazumijevalo veće isporuke oružja od saveznika i proširenu dozvolu za njegovo korištenje unutar ruske teritorije.
Do sada su savezničke zemlje dozvoljavale da se njihovo oružje koristi preko granice samo u vrlo ograničenim okolnostima. Razlog tome je strah da će Moskva iskoristiti situaciju kao izgovor za širi sukob.
Zelenskyy se potom dotakao paketa mjera odvraćanja. One bi ukrajinsku odbranu učinile toliko snažnom da Kremlj ne bi imao izbora nego da sjedne za pregovarački sto.
On je bio nejasan u vezi sa detaljima. No, rekao je da su SAD, Njemačka, Velika Britanija i Francuska svjesne specifičnosti.
Ukrajinski predsjednik je tada predložio niz trgovinskih sporazuma sa SAD-om i Evropskom unijom i pomoć ukrajinskoj proizvodnji sirovina. Na taj način bi ojačale ekonomiju zemlje i učinile njen budžet za odbranu upravljivijim.
Predsjednik je također naglasio poslijeratnu sigurnosnu mogućnost koju bi bogatija, jača Ukrajina mogla ponuditi Evropi i drugim saveznicima, piše Deutsche Welle.